Novi doktorski studij

Popularizacija fizike

Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Čitanje filozofskih tekstova za nastavu

Studij: Diplomski studij Fizika i filozofija
Godina: I. ili II. 
Semestar: zimski
Broj sati u semestru (P+V+S): 15+0+15
Status predmeta: izborni
ECTS: 4

Opis predmeta:  .pdf

Izvedbeni program:  .pdf

Sadržaj
Svake akademske godine na predavanjima i seminarima obrađivat će se selekcija sljedećih tekstova i sadržaja koji su propisani Ispitnim katalogom za državnu maturu: Filozofija (izdanje 2012-13):
  • Filozofija Jonjana, pitagorejska škola, elejska škola: Aristotle, Metafizika. Heraklit, Fragmenti Razlika izmedu mitske fantazije i racionalnoga mišljenja, bitni problemi kozmologijskoga razdoblja, utemeljenja dijalektika odnos kozmosa, logosa i duše.
  • Plato, Fedon; Simpoziji; Timeja. Platonovo ucenje o idejama, duši, i znanju. (2 predavanja i 2 seminara)
  • Aristotel, Metafizika; Nikomahova etika. Osnovni pojmovi, načela i koncepcije Aristotelove filozofije. (2 predavanja i 2 seminara)
  • Augustin, De civitate dei, O slobodnoj volji. Problematika eshatologije, dualizma tijela i duha i etike ljubavi).
  • Toma Akvinski, Summa Theologiae. Osnovni pojmovi i problemi srednjovjekovne filozofije.
  • Francis Bacon, Novi Organon. Odnos spram srednjovjekovne filozofije, tj. odnos filozofije i teologije, osnovni pojmovi i problematika filozofije prirode, vrijednosti čovjeka i metode spoznaje.
  • Baruch de Spinoza, Etika Geometrijskim Redom Izložena. Leibniz, Monadologija. Odnos racionalizma spram srednjovjekovne filozofije i empirizma, odnos filozofije i znanosti (matematike i fizike), problem metode filozofskoga mišljenja, subjekt i izvjesnost spoznaje (načela metafizičkoga, empirijskoga i formalnoga utemeljenja spoznaje).
  • George Berkeley, Rasprava o principima ljuske spoznanje. Pojmovi empirizma, odnos izmedu empirističkih i racionalističkih koncepcija.
  • Voltaire, Raspava o toleranciji. Paul Holbach, Sistem Priorode. Ruđer Bošković, „Teorija prirodne filozofije“. Problematika i obilježja prosvjetiteljstva, utjecaj filozofa prosvjetiteljstva na buduće spoznajne, prirodno-znanstvene, etičke, pravne i političke teorije.
  • Arthur Schopenhauer, Svijet kao volja i predožba. Friederich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra; Obilježja filozofije druge polovice XIX. stoljeca, osnovne ideje i koncepcije najznačajnijih filozofa toga razdoblja.
  • William James, Pragmatizam. Povijesno mjesto i teorijske osnove pragmatizma, način primjene pragmatističke teorije spoznaje, kao metode znanstvenog istraživanja činjenica, u različitim disciplinama, rasprava o mogućim posljedicama pragmatizma, objašnjenje podrijetla teorije istine u pragmatizmu i usporedba s ostalim teorijama.
  • Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenološko filozofiju. Pojmovi svijesti, intencionalnosti svijesti, transcendentalne svijesti te sfera intersubjektivnosti, kritika psihologizma, tvrdnja o krizi znanosti, odnos fenomenologije i ontologije.
  • Rudolf Carnap, Odbijane Metafizike. Obilježja logičkoga pozitivizma, teorija jednostavnih iskaza i načelo verifikacije.
  • Jean-Paul Sartre, Egistencijalizam je Humanizam. Odnos mišljenja i egzistencije, kritika metafizike sa stajališta filozofije egzistencije.
  • Karl Popper, Ciljevi znanosti. (Conjectures and refutations). Popperova kritika znanosti i povijesnoga determinizma te teorija otvorenoga društva

Literatura
  1. Bošnjak, B., Antologija filozofskih tekstova: s pregledom povijesti filozofija. Bošnjak .Zagreb: Školska knjiga, 1954.
  2. Kalin, B., Povijest Filozofije (s odabranim tekstovima filozofa). Zagreb: Školska Knjiga, 2008.
  3. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ispitni katalog za državnu maturu u školskoj godini: Filozofija, 2012./2013, http://dokumenti.ncvvo.hr/Ispitni_katalozi_12-13/Hrvatski/IK-fil.pdf .