Novi doktorski studij

Popularizacija fizike

Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Moralno rasuđivanje

Studij: Diplomski studij Fizika i filozofija
Godina: I., II.
Semestar: zimski
Broj sati u semestru (P+V+S): 15+0+15
Status predmeta: izborni
ECTS: 3

Opis predmeta:  .pdf

Izvedbeni program:  .pdf

Sadržaj

  • Podjela izmedu kognitivističkih i ne-kognitivističkih pozicija
    Semantička analiza moralnog govora, na temelju klasika kognitivističkih i ne-kognitivističkih pozicija, ali u obradi suvremenijih autora.

  • Intuicionizam
    Suvremene interpretacije intuicionizma koje revitaliziraju ovu poziciju, kod autora s posebnim osvrtom na R. Audia, J. Dancya.

  • Emotivizam
    Pretpostavlja se spoznaja klasičnog emotivizma iz prvih desetljeća stoljeća (Ayer, Stevenson), a rasprava će se ticati suvremenijih prijedloga (npr. A. Gibbard), uz distinkciju emotivizma kao semantičke teorije i emotivizma kao spoznajne teorije (npr. J. D'Arms i D. Jacobson).

  • Preskriptivizam
    Kritički će se razmatrati prijedlog R.M. Harea, kao paradigmatskog autora za unizervalističku i antikognitivističku poziciju u etici, prije svega s obzirom na suvremene i aktualne kritike negiranja univerzalizma kao pristupa modelu moralnog rasuđivanja, te kritika mogućnosti nuđenja radikalne antikognitivističke pozicije.

  • Analogija sa sekundarnim svojstvima
    Razmatrati će se prijedlog koji uspostavlja analogiju između moralnih svojstava i sekundarnih svojstava u sklopu naturalističkog i u sklopu normativističkog prijedloga. Glavni autori koji će se razmatrati su D. Lewis, B. Brower, M. Johnston, J. McDowell i D. Wiggins

  • Naturalizam
    Prikazat će se naturalističke kritike moralnog realizma (Harman, Mackie, Timmons) i naturalističke obrane moralnog realizma (u redukcionističkom i u neredukcionističkom obliku). Obraditi će se i tematike iz suvremenog neo-aristotelovskog naturalizma. Ponudit će se i rasprava o analogiji izmedu epistemološkog naturalizma i moralnog naturalizma.

  • Kantovski prijedlozi
    Radi se o suvremenim prijedlozima koji naglašavaju važnost racionalnog rasuđivanja u području morala, kao i internalističkog pristupa motivaciji. Naglasak je na suvremenom razvoju kantovskih modela, u smjerovima jakog deduktivističkog programa, odnosno konstruktivističkog programa.

  • Fundacionalizam, koherentizam, kontekstualizam
    Prikazati će se klasične epistemološke metode s njihovom primjenom u području morala, prije svega Audiev fundacionalizam, te Danielsov i DePaulov koherentizam. Nakon prikaza teškoća primjena ovih metoda, prikazati će se kontekstualistički prijedlog, koji se pojavljuje i kao alternativa i kao nadopuna ovim metodama.

Literatura
  1. Sinnott-Armstrong, W., Timmons, M. (ur.), Moral Knowledge? New Readings in Moral Epistemology, Oxford, Oxford University Press 1996.
  2. Sayre-McCord, G. (ur.), Essays on Moral Realism, Cornell University Press, Ithaca 1988.