Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

O Odjelu

Kao nekadašnji Odsjek za fiziku Pedagoškoga pa zatim Filozofskoga fakulteta u Rijeci, Odjel objedinjuje dugogodišnju tradiciju i iskustvo u izobrazbi nastavnika te uporedo s tim  profilira respektabilne znanstveno-istraživačke potencijale. prvi četverogodišnji nastavnički studij matematike i fizike pokrenut je u Rijeci 1964. godine na inicijativu eminentnog fizičara prof. dr. Branimira Markovića.


Nastavna djelatnost


Nastavna djelatnost Odjela za fiziku organizirana je kroz sveučilišni trogodišnji Preddiplomski studij Fizika te pet sveučilišnih dvogodišnjih diplomskih studija. Tri su nastavničkog usmjerenja: Fizika i matematika, Fizika i informatika te Fizika i filozofija. Diplomski studij Fizika je studij znanstveno-istražživačke fizike i sadržži 4 smjera: Fizika čvrstog stanja, Atomska i molekulska fizika, Astrofizika i fizika elementarnih čestica te Fizika i znanost o okoliššu. Interdisciplinarni studij Inžženjerstvo i fizika materijala Odjel za fiziku izvodi zajedno s Tehničkim fakultetom u Rijeci. U skladu s načelima Bolonjskoga procesa na različite smjerove Preddiplomskog studija Fizika nadovezuju se navedeni diplomski studiji.

Odjel za fiziku aktivno sudjeluje u izvođenju nastave fizike i na drugim fakultetima i odjelima Sveučilišta u Rijeci.

Odjel za fiziku organizira i izvodi program cjeloživotnog obrazovanja: „Program za stjecanje nedostajućih znanja, vještina i kompetencija za upis na Diplomski sveučilišni studij Inženjerstva i fizike materijala“ te „Specijalizirani program prirodoslovlja i matematike za učitelje razredne nastave“.

U novim prostorima na Kampusu suvremena eksperimentalna i informatička oprema uz kompetentne znanstvenike u ulozi nastavnika i mentora omogućuje studentima da ovladaju znanjima i tehnologijama 21. stoljeća.


Znanstvena djelatnost Odjela za fiziku


Znanstvena djelatnost pokriva različita polja teorijske i eksperimentalne fizike, od fizike kondenzirane materije, astrofizike, nuklearne i molekulske fizike do fizike elementarnih čestica i fizike okoliša, te edukacijske fizike.

Znanstveni rad u grani astrofizike je teorijskog i opažačkog karaktera a obuhvaća istraživanja atmosfere i cirkumstelarnih ovojnica različitih tipova zvijezda, potragu za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta gravitacijske mikroleće, te mjerenja gama zračenja iz svemira detekcijom Čerjenkovljevog zračenja.

Spektroskopska i fotometrijska istraživanja zvijezda različitih evolucijskih faza usredotočena su na cirkumstelarne ovojnice koje se sastoje od plina i prašine. Određuje se njihov kemijski sastav, fizička svojstva, struktura i geometrija te razvoj relevantnih parametara u vremenu. U analizi velikog broja podataka i modeliranju složenih zvjezdanih sustava primjenjujemo postojeće i razvijamo nove računarske kodove (D. Kotnik-Karuza, T. Jurkić).

U sklopu međunarodne kolaboracije PLANET/MicroFUN koristimo mrežu optičkih teleskopa za mjerenja povećanja sjaja zvijezda uslijed efekta gravitacijske mikroleće. Pomoću mjerenih i simuliranih svjetlosnih krivulja određujemo da li u orbitama tih zvijezda postoje ekstrasolarni planeti ili se radi o dvojnim zvjezdanim sustavima (D. Dominis Prester, K. Lončarić).

Kataklizmičke promjenljive zvijezde i posebno simbiotske zvijezde istražujemo metodama spektroskopije i fotometrije. Proučavamo i varijacije helijevih linija Sunčeve kromosfere te koronarne šupljine opažane mikrovalnom spektralnom području (R. Jurdana-Šepić, I.Poljančić-Beljan).

Pomoću Čerjenkovljevih teleskopa MAGIC I i II smještenih na Kanarskom otoku La Palmi (ORM) opažamo raspršenja gama-zraka iz svemira u Zemljinoj atmosferi. Analizom svjetlosnih krivulja i spektara gama-zračenja modeliramo fizikalne pojave u ekstremnim svemirskim objektima: pulzarima, crnim rupama, aktivnim galaktičkim jezgrama i starburst galaksijama. Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci suvlasnik je MAGIC teleskopa i pripadne eksperimentalne opreme. (D. Dominis Prester i T. Terzić).

U okviru znanstvenog rada iz teorijske fizike proučavamo široki spektar pojava, od interakcija elektromagnetskog polja s površinama, Comptonovog raspršenja na atomima do termodinamike crnih rupa i mikroskopskog podrijetla njihove entropije.
Proučavanje uloge elektromagnetskog polja u interakciji s materijom, s posebnim osvrtom na interakcije elektromagnetskog polja s površinama i česticama uz površinu, kao i ponašanja elektrona i elektronske strukture u sistemima s reduciranom simetrijom povezano je s boljim razumijevanjem specifičnih fenomena, poput Casimirova efekta (Z. Lenac).

Istraživanja u fizici elementarnih čestica vode se u dva međusobno povezana pravca. Dio istraživanja se bavi ujedinjenjem sila, uglavnom putem teorije superstruna. Drugi pravac je usmjeren na proučavanje svojstava crnih rupa. Pored rastuće važnosti u astrofizici, crne rupe nam ujedno daju teorijske informacije o mikroskopskoj strukturi prostor-vremena, tj. o teoriji "kvantne gravitacije" koja je još nepoznata, a teorija superstruna je zasad najbolji kandidat. Ova istraživanja su važna i za razumijevanje ranih faza u nastanku Svemira ("Big Bang-a"), te njegove budućnosti (P. Dominis Prester).

Proučavanje Comptonovog raspršenja na atomu pomoću modela nezavisnih čestica proširili smo na dvostruko ionizirane helijeve atome uz korekcije u obliku Coulombove i magnetske interakcije. Nadalje istražujemo raspršenje na dva centra, poput raspršenja na pozitroniju (Z. Kaliman).

Posljednjih godina na Odjelu smo pojačali znanstveni i stručni rad u edukacijskoj fizici. U tom se području bavimo istraživanjem razvoja fizičkih koncepata i interesa za fiziku u djece i posebno djece predfizikalnog uzrasta, te razvijanjem edukacijskih modula namijenjenih f2f učioničkom okruženju te e-učenju potpomognutim računalom (R. Jurdana-Šepić, B.Milotić, V. Labinac, N. Erceg).

Eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu usredotočen je na fiziku okoliša, nuklearnu fiziku, fiziku kondenzirane materije, te optiku.

Metodama fotoemisije i apsorpcije x-zraka, uz korištenje sinkrotronskog zračenja te elektronskom mikroskopijom, direktno opažamo i karakteriziramo dušikove defekte u vidu intersticijskih i supstitucijskih atoma ili molekula, te određujemo njihovu ulogu u svojstvima poluvodiča. Mjerenja upotpunjujemo teorijskim simulacijama (M. Petravić, I. Jelovica Badovinac, R.Peter, M.Varašanec, I. Kavre).

Upotrebom optičkih rezonantnih šupljina visoke razlučivosti proučavamo ponašanje svjetlosti u prisutnosti različitih medija i rubnih uvjeta. Mjerene vrijednosti su najčešće mali pomaci, od picometra i manji, koji nam daju informaciju o međudjelovanju svjetlosti i tvari. n Trenutno smo usredotočeni na polje optomehanike, koje je vrlo aktivno područje u znanosti, budući da omogućava manipuliranje stanjem i dinamikom nanomehaničkih rezonatora pomuću svjetlosti. Zanimljivo je da je proces dvosmjeran, pa je isto tako moguće kontrolom međudjelovanja mehaničkog rezonatora i svjetlosti mijenjati svojstva svjetlosti (M.Karuza, N. Kralj).

Za eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu od izuzetne je važnosti pokretanje i opremanje novih laboratorija. M. Petravić sredstvima MZOŠ-a i NZZ-a i I. Orlić sredstvima NZZ-a opremaju dva laboratorija. U sklopu Laboratorija za fiziku površina i materijala (M.Petravić) nabavljen je vrhunski XPS uređaj koji se koristi za proučavanje površina, nečistoća i defekata na poluvodičkim uzorcima, tankim filmovima i metalima kao i za istraživanje međudjelovanja tih površina s energetskim ionima, elektronima ili atomima plina. Laboratorij za elementnu mikroanalizu (I. Orlić) primjenjuje nuklearne analitičke tehnike utemeljene na spektroskopiji x-zraka, prvenstveno u cilju proučavanja uzoraka važnih za zaštitu okoliša, ali i arheoloških uzoraka i uzoraka vezanih za kulturnu baštinu.

Znanstveni rad djelatnika Odjela odvija se u okviru projekata prihvaćenih i financiranih u sustavu znanosti Republike Hrvatske ili u sklopu međunarodne suradnje.