Novi doktorski studij

Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Povijest

Nastanak i razvoj Odjela za fiziku

"40 GODINA ČETVEROGODIŠNJIH STUDIJA MATEMATIKE I FIZIKE U RIJECI"
(Članak iz Novog lista 09.12.2004. g.)

Pedesetih se godina prošlog stoljeća osjećao nedostatak nastavnika matematike i posebno primijenjene fizike. Broj nastavnika koji su izlazili s prirodoslovno-matematičkih fakulteta nije bio dostatan pa je, radi podizanja razine općg i prirodoslovno-matematičkog obrazovanja, na tadašnjoj Višoj stručnoj pedagoškoj školi (VSPŠ) u ljetnom semestru školske 1960./61. godine otvoren Odjel matematike i primijenjene fizike u kojem su osposobljavani nastavnici za nastavno područje matematike i prirodnih znanosti u stručnim školama.

Među prvim su nastavnicima bili na Pedagoškoj akademiji profesor fizike Branko Bek, a na VSPŠ profesori matematike Tedy Gjivović i Josip Reš te nešto kasnije profesorica matematike Marinka Feretić i profesor fizike Stjepan Holjević. Najprije je organiziran studij na I. stupnju, a od akademske 1964./65. godine, dolaskom u Rijeku prof. dr. sc. Branimira Markovića i četverogodišnji studij Matematike i fizike i taj događaj upravo obilježavamo.

S osobitim ponosom ističemo i našega profesora emeritusa Mirka Radića koji djeluje od 1966. godine i još uvijek je aktivan, a ove je godine postao dobitnikom Nagrade za životno djelo Grada Rijeke. Gotovo od samoga početka četverogodišnjih studija veliki su doprinos dali prof. dr. sc. Vesna Tomašić i prof. dr. sc. Cvetan Jardas. Sa zahvalnošću se prisjećamo i svih naših vanjskih sveučilišnih nastavnika koji su nam godinama pomagali u ostvarivanju našega cilja, a najduže su u tomu sudjelovali prof. dr. sc. Ivan Kamenarović i mr. sc. Lovorka Tomašić, te pokojni, docentica dr. sc. Neda Stipčić-Šolić i prof. dr. sc. Branko Eman.

Dr. sc. B. Marković odmah po dolasku postaje i dekanom tada već Visoke industrijsko-pedagoške škole i on snažno obilježava daljnji razvoj studija. Nažalost, u ljeto 1973. godine ostajemo bez prof. dr. sc. Branimira Markovića, ali se njegov znanstveni, pedagoški i ljudski doprinos osjeća i danas, on živi kroz svoje studente i njegov se duh prenosi već generacijama.

Danas taj izuzetno odgovoran zadatak u Rijeci obavlja Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci unutar kojega djeluje Odsjek za matematiku i Odsjek za fiziku. Nastava se sada održava za obrazovne programe Matematika i fizika, Matematika i informatika, Fizika i politehnika te Fizika i informatika. Povijest ovih studijskih grupa i obrazovnih programa svjedoči da obrazovanje nastavnika podliježe stalnim i temeljitim promjenama i da su sve te promjene rezultat evolucije.

Članovi oba odsjeka ujedno su i članovima Društva matematičara i fizičara Rijeke koje je za 50 godina kontinuiranog i uspješnoga djelovanja nagrađeno Zlatnim grbom Grada Rijeke.

Dvadesetprvo stoljeće jest stoljeće znanja i tu činjenicu djelatnici naših Odsjeka dobro poznaju. Matematika i fizika u zajedničkom području prirodnih znanosti imaju svaka svoje polje te, i u formalnom i u prenesenom smislu, svatko njeguje i ''obrađuje'' to svoje ''polje'', koje rađa vrijedne plodove.

Budući da su naši studiji nastavnički, to im daje još jednu posebnost. Zato mi osobitu pažnju posvećujemo metodičkoj grupi predmeta i posebno ju njegujemo. Iznimna važnost nastavničke struke stavlja u prvi plan brigu za načine poučavanja na različitim razinama obrazovanja. U matematici se koristi fraza ''Nužan i dovoljan uvjet'' pa se može reći da temeljito poznavanje struke predstavlja nužan uvjet koji jest neophodan, ali nije i dovoljan za kvalitetno poučavanje. Tek poznavanje edukacijskih metoda i postupaka predstavlja i dovoljan uvjet za obrazovanje i oblikovanje kvalitetnih nastavnika.

Mi brinemo i o popularizaciji znanosti koja je rezultirala Festivalom znanosti na koji smo posebno ponosni.

Na svim je našim studijskim programima koji uključuju matematiku ili fiziku u 40 godina diplomiralo 1630 studenata, koji nisu nikada imali problema sa zapošljavanjem, jer se radi o deficitarnoj struci. Gotovo da nema škole u našoj Županiji u kojoj nisu zaposleni naši bivši studenti. Mi pozorno pratimo njihove rezultate i radujemo se svakom njihovu uspjehu.

Prema nama dostupnim podacima, koji sigurno nisu potpuni, iz naših je studentskih ''klupa'' znanstveni stupanj magistra znanosti iz matematike, fizike ili nekoga drugog područja steklo 56 naših bivših studenata, a znanstveni stupanj doktora znanosti 24, što je zajedno 5% svih diplomiranih. Oni su zaposleni na našem Sveučilištu, na nekim zagrebačkim fakultetima, u Institutu ''Ruđer Bošković'', u bolnici, pa i izvan zemlje.

Na naše bivše studente koji su stekli znanstvene stupnjeve posebno smo ponosni jer to nije bilo ni jednostavno ni lako, jer su ih stjecali na drugim sveučilištima budući da u Rijeci ne postoje poslijediplomski i doktorski studiji iz područja prirodnih znanosti. Zato je u najbližoj perspektivi osnivanje sveučilišnih odjela koji bi trebali odgovoriti na mnoge nove izazove pa i na taj.

Vjerujemo da je budućnost već ovdje i da će ona, zajedničkim radom nastavnika i studenata, postati još kvalitetnijom, sigurnijom i učinkovitijom. Međutim, mi kadrovima još uvijek oskudijevamo jer je poznato da su kriteriji izbora u znanstveno-nastavna zvanja u području prirodnih znanosti iznimno visoki, a uvjeti za rad daleko su od svjetskih pa se u budućnosti nadamo da će se i radni uvjeti barem približiti njihovima.

Koristim ovu priliku da pozovem sve naše bivše i sadašnje profesore i studente da nam se pridruže u zajedničkom obilježavanju jubileja u petak 10. prosinca 2004. godine u 13 sati u HKD-u na Sušaku.

Profesor Branimir Marković

Prof. dr. Branimir Marković bio je velikan znanosti i obrazovanja, briljantan fizičar i čovjek. U Rijeci je proveo posljednjih devet godina života i bio je osnivač četverogodišnjega studija matematike i fizike, a u dva je mandata bio i dekan Visoke industrijsko-pedagoške škole. Njegovo ime nosi Osnovna škola u njegovoj rodnoj Ravnoj Gori, po njemu su imena dobile ulice u Ravnoj Gori i u Rijeci, a posmrtno je, 1974. godine, dobio Nagradu Grada Rijeke za životno djelo.

Branimir Marković se rodio 15. veljače 1917. godine u Ravnoj Gori, gdje je njegov otac Ivan 40 godina bio čuveni, vrlo napredan i uzoran učitelj. I djed i baka su mu bili učitelji, a filolog i akademik Nikola Majnarić, bio mu je ujak. U rodnom je mjestu pohađao osnovnu školu od 1923. do 1927. godine. U toj se sredini u Branimiru razvijala ljubav prema prirodi, istraživanju i otkrivanju nepoznatoga, ali i ljubav prema ljudima i životu. Tu je izvor i njegovih nadahnuća i ljubavi prema obrazovanju pa ga ta znatiželja odvodi iz Gorskoga kotara. Prvi i drugi razred gimnazije polagao je kao „privatist” na Sušaku, a ostale razrede u Zagrebu u II. muškoj realnoj gimnaziji gdje je 1935. godine maturirao. Upisao se na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, i to na matematičko-fizičku grupu. Još 1939. godine, kada je diplomirao, započeo je znanstveni rad u Zavodu za fiziku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U 27. godini je doktorirao i s nekoliko je drugih znanstvenika, predvođenih Ivanom Supekom, 50-ih godina prošloga stoljeća osnovao Institut ''Ruđer Bošković'' gdje je, bez obzira što je bio sveučilišni profesor u Zagrebu i u Rijeci, do kraja života vodio Laboratorij za atomska istraživanja. Bio je začetnik teorije optičkoga pumpanja za koju je Kastler 1968. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Nepune dvije godine nakon pojave lasera u svijetu, Branimir Marković je sa suradnicima konstruirao prvi plinski laser i za taj je rad 1967. godine dobio Republičku nagradu ''Nikola Tesla''.

Na državnoj razini se, od 1984. do početka rata, svake druge godine održavala smotra ''Dani fizike – Dr. Branimir Marković'' na kojoj su uspješnicima na području nastave fizike dodjeljivane najviše strukovne nagrade ''Dr. Branimir Marković'' jer je on sam bio učitelj u punom smislu te riječi i vrstan popularizator znanosti. Punih je 16 godina bio urednik ''Matematičko-fizičkog lista'' i u njemu je objavio mnogo zanimljivih popularnih članaka, zadataka i problema.

I društveni je angažman prof. Branimira Markovića bio impozantan. Bio je urednik za fiziku u Enciklopediji Leksikografskog zavoda, suradnik II. odjela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, član komisije za polaganje profesorskih ispita, član stručnog kolegija Instituta za fiziku Sveučilišta u Zagrebu, član Redakcijskog odbora Glasnika matematičara i fizičara, suradnik Zavoda za unapređenje školstva SR Hrvatske, predsjednik Odbora za unapređenje nastavničkih smjerova Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta u Zagrebu, predsjednik Komisije za vezu sa srednjom školom zajednice za fiziku SRH, član odbora Saveza društava matematičara, fizičara i astronoma Jugoslavije, član Pedagoškog savjeta SRH, predsjednik Odbora za znanstveni rad Zajednice visokoškolskih ustanova u Rijeci, član Komisije za znanstveni rad Sveučilišta u Rijeci te član Sveučilišne skupštine u Rijeci.

Dr. Branimir Marković je na znanstvenom i pedagoškom polju stvorio djela trajnih vrijednosti. Bio je legenda još za života, a već više od tri desetljeća nakon smrti uzor je i primjer mnogim znanstvenicima i učiteljima, posebice studentima nastavničkih fakulteta, budućim i sadašnjim profesorima, ali i sveukupnoj javnosti koju je taj izniman čovjek zadužio svojim djelima.

Taj je vrhunski znanstvenik, vrstan edukator, veliki popularizator znanosti i izniman čovjek završio svoj životni put prerano, 31. srpnja 1973. u 57. godini i počiva u svojoj Ravnoj Gori.