Novi doktorski studij

Popularizacija fizike

Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Seminar

"Što je masa nestabilne čestice?"

 

Dr. sc. Branimir Zauner
 


Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 30. ožujka 2016. u 12:00 sati
Predavaona O-153
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

U fizici elementarnih čestica uobičajeno je da se kratkoživuča stanja, odn. rezonancije, opisuju pomoću dva suštinski različita skupa parametara - tzv. polarnim i Breit-Wigner parametrima. Prvi su matematički dobro definirana svojstva amplitude raspršenja, dok bi potonji trebali biti "fizikalniji" jer proizlaze iz poopćenja renormalizirane mase čestica. U predavanju će biti predstavljeni problemi koje ta dvojakost izaziva kako eksperimentalnim, tako i teorijskim fizičarima elementarnih čestica, te istraživanja koja idu u smjeru rješavanja te situacije.

 

"Testiranje modela hadronskih međudjelovanja procjenom udjela miona u atmosferskim pljuskovima kozmičkog zračenja najviših energija opaženim opservatorijem Pierre Auger"

 

Dr. sc. Saša Mićanović

Institut Ruđer Bošković


Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 9. ožujka 2016. u 12:00 sati
Predavaona O-153
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

Nakon kratkog pregleda svog dosadašnjeg znanstvenog rada, dr. sc. Saša Mićanović predstavlja rezultate opažanja najvećeg svjetskog opservatorija za istraživanje kozmičkog zračenja najviših energija (UHECR), Pierre Auger-a u Argentini. Među glavnim postignućima tog jedinstvenog hibridnog eksperimenta ističu se potvrda postojanja GZK potisnuća (po znanstvenicima Greisenu, Zatsepinu i Kuzminu) u toku ovih čestica najviših energija dosad zabilježenih u prirodi, te naznake njihovog mogućeg sastava.
Fokus izlaganja je upravo na određivanju sastava UHECR-a putem mjerenja površinskim detektorima (SD) opservatorija Pierre Auger, te se u tu svrhu predstavlja metoda procjene udjela miona u opaženom signalu atmosferskih pljuskova čestica. Mionski udio je osjetljiv na razvoj pljuska u Zemljinoj atmosferi, te time posjeduje sposobnost ukazati i na samu vrstu primarnih čestica kozmičkog zračenja koji taj pljusak pokreću.
Kako interpretacija opažanja u pogledu vrste primarnih čestica UHECR-a uključuje predviđanja modela hadronskih međudjelovanja, pokazuje se da ovom metodom procijenjeni udio miona iz mjerenja SD-om ukazuje na već prije uočeni manjak u simulacijama u odnosu na mjerenja. Manjak miona se među nekoliko testiranih najizraženije očituje kod modela QGSJetII, gdje je njegovo predviđanje količine mionskog signala za protone kao primarne čestice UHECR-a gotovo upola manje u odnosu na procjenu dobivenu na osnovu podataka mjerenja opservatorija Pierre Auger.
 

"Istraživanje točkastih defekata u složenim poluvodičkim spojevima mjerenjem apsorpcije rentgenskoga zračenja i teorijom višestrukoga raspršenja"

 

Predavač:

Dr. sc. Robert Peter


Centar za mikro i nano znanosti i tehnologije


Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 16. prosinca 2015. u 12:00 sati
Predavaona O-153
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

U seminaru predstavljamo istraživanje provedeno na poluvodičkim materijalima: borovom nitridu, BN, (heksagonalnoj i kubičnoj fazi te nanocjevčicama), galijevom nitridu, GaN, i cinkovom oksidu, ZnO, koji su bili izlagani niskoenergijskom ionskom bombardiranju, koje stvara niz točkastih defekata u tim materijalima. Karakterizacija nastalih točkastih defekata je provedena spektroskopskim tehnikama baziranim na interakciji rentgenskoga zračenja s materijalom: Spektroskopskom metodom fine strukture apsorpcije rentgenskih zraka blizu rubova ljuski (NEXAFS) i Spektroskopijom fotoelektrona rentgenskim zrakama (XPS). Obje tehnike ispituju elektronsku strukturu materijala i mogu utvrditi nastanak defekta u materijalu, budući da dani defekt stvara nova elektronska stanja u materijalu. Uz navedene eksperimentalne metode, koristili smo i teoriju višestrukoga raspršenja, ugrađenu u računarni kod FEFF, za proračune NEXAFS mjerenja, pomoću kojih se dobivaju informacije o vrsti i položaju defekta u rešetki poluvodiča
 

"Analiza eksperimentalnih podataka u fizici elementarnih čestica"

Doc. dr. sc. Darko Mekterović

Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 27 svibanj 2015 u 12 h 
Predavaona  O-153
Sveučilišni kampus
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:
 

Za koji tjedan započet će na Velikom hadronskom sudarivaču (LHC), najvećem CERN-ovom projektu, nova kampanja prikupljanja podataka. Time nakon dvoipolgodišnje pauze
(nužne zbog popravka i nadogradnje eksperimentalnog postava) ulazimo u uzbudljivo razdoblje kad će temeljne teorije prirode biti testirane na dosad nedostupno visokim energijama. Posebno će u fokusu biti proučavanje svojstava novootkrivenog Higgsovog bozona.
Eksperimenti na LHC-u spadaju u najkompleksnije znanstvene (pa i šire) projekte: od ideje i dizajna pa do objave rezultata prođe nekoliko desetljeća, a u radu sudjeluje više tisuća fizičara. Razumljivo, iz te kompleksnosti proizlazi da se suradnici na projektu specijaliziraju i stječu ekspertizu u vrlo širokom i raznolikom spektru znanja i vještina. Jedno od ključnih takvih područja, koje je ujedno i gotovo neizbježno za sve doktorande, jest zadnja faza eksperimentalnog rada: analiza prikupljenih podataka (koja ima i svoje subspecijalizacije).
U ovom ću seminaru, na jednom konkretnom primjeru, ali s naglaskom na općenitostima, pokušati prikazati kako izgleda analiza eksperimentalnih podataka u fizici elementarnih čestica.

Bit će prikazana analiza na kojoj sam osobno sudjelovao: mjerenje udarnog presjeka za proces s direktnim fotonima na CMS eksperimentu.

 

"LSST: Large Synoptic Sky Survey, teleskop nove generacije"


Tomislav Jurkić

Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
 

Mjesto i vrijeme:

Srijeda, 29. travanj 2015. u 12 h 
Predavaona  O-153
Sveučilišni kampus
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

LSST (Large Synoptic Sky Survey) je međunarodni projekt snimanja i pregleda neba, najveći poduhvat takve vrste ikad poduzet u astronomiji, te američki strateški projekt broj 1 među srednje velikim teleskopima. LSST nije 'samo još jedan teleskop', već doista jedinstven uređaj koji će omogućiti potpuno nov pogled u istraživanje svemira. Zahvaljujući inovativnom dizajnu, veličini teleskopa, velikoj brzini te širokom kutu snimanja neba, LSST će od 2020. g. snimati cjelokupno nebo svaka tri dana kroz 10 godina, omogućavajući gotovo filmsko opažanje neba i astronomskih pojava tijekom jedne dekade. Samo u prvom mjesecu svog rada ovaj će teleskop opaziti više astronomskih objekata nego svi teleskopi zajedno u cijeloj ljudskoj povijesti. Vrhunska kvaliteta snimaka omogućit će kartiranje svemira u 3 dimenzije, a vremenska komponenta opažanje svemira u boji u realnom vremenu. Značaj ovog projekta je izuzetan, i vrlo vjerojatno će uzrokovati veliki napredak u svim područjima astronomije i fizike, posebno kroz istraživanje tamne materije i tamne energije. Očekuje se da će ovaj teleskop dati sasvim nov uvid u istraživanje Sunčeva sustava (asteroidi, patuljasti planeti), prirode tamne tvari i tamne energije, optičkih tranzijenata (promjenjive zvijezde, supernove, izbačaji gama–zračenja) te strukture Mliječnog puta. LSST će sinergijski opažati svemir sa drugim velikim pregledima neba i teleskopima u različitim spektralnim područjima poput Gaie, Alme ili SKA. Iz tog je razloga već danas potrebno uključiti se u ovaj projekt kako bi se optimizirala strategija opažanja, sinergijski učinak, obrada slika i njihova distribucija.

Hrvatski astrofizičari već duže vrijeme aktivno sudjeluju u ovom projektu te se u skoro vrijeme planira dovršenje pristupanja LSST korporaciji. Na seminaru će biti riječi i o mogućnostima koje LSST pruža riječkim astrofizičarima, posebno u području promjenjivih zvijezdi, dvojnih sustava, cirkumstelarne okoline, visokoenergijske astrofizike i gama astronomije.