RIJEKA - METROPOLA ČAKAVŠTINE
Pledoaje za čakavštinu
Grad Rijeka sa svojim specifičnim položajem, zanimljivim povijesnim događajima, bogatom kulturnom baštinom, te čakavskim govornim okruženjem s pravom dobiva ovaj naziv.
Temeljem tih činjenica, a napose radi čakavskog govornog okruženja, gradu Rijeci pripada glavna uloga u promicanju čakavske baštine i kulture. Tom ulogom, pak, mora joj se kvalitetno i vratiti prepoznatljivost, pripadanje čakavskom kulturnom okruženju.
Dobro osmišljenim prijedlozima i nastojanjem da mogu zaživjeti, pripremljen je slijedeći
P R O G R A M
- I. ORGANIZACIJA STALNOG KAZALIŠNOG ČAKAVSKOG PROGRAMA
Po uzoru na već zaživljeno kajkavsko djelovanje u varaždinskom kazalištu, riječko glumi{te moralo bi se kadrovski ekipirati s glumcima, kojima je čakavski akut i meko ć usisano s materinjim mlijekom. Samo tako će čakavska literatura, interpretirana na profesionalan način, pružiti svo bogatstvo i svu ljepotu.
Paralela : Ni Krležine Balade ne bi stekle takvu popularnost i ne bi bile Balade da nisu imale izvrsne i sugestivne glumačke interprete: Mladena Šermenta, Rada Šerbeđiju, Zlatka Viteza i druge.
1. U riječkom Hrvatskom narodnom kazalištu “Ivana pl. Zajca” ustanovljen je primjer scenskog autohtonog, čakavskog prikazivanja pod nazivom “JUDI I UŽANCI”. Za tu vrstu prikazivanja određen je i jednogodišnji termin u karnevalskom tjednu.
2. Ostale vrste suvremenog čakavskog scenskog izraza, kojeg već promiču amaterske kazališne družine uokrug Rijeke, od Kastva, preko Grobništine do otoka, svoje mjesto za prikazivanje mogle bi naći na sceni Hrvatskog kulturnog doma.
3. Postojeću, ali neaktivnu, ČAKAVSKU SCENU potrebno je aktivirati, pa bi se time dobio još jedan specijalizirani prostor za prikazivanje isključivo čakavskih scenskih djela.
4. Predlažemo da se temeljem prije spomenute Čakavske scene, osnuje MIĆA ČAKAVSKA SCENA, koja bi okupljala čakavsko scensko djelovanje djece u predškolskom i školskom uzrastu.
Do sada već postoje po riječkim okolnim školama grupe djece s voditeljima. Te se grupe mogu objediniti i organizirati u takav naslov na području Grada Rijeke.
- II. ČAKAVSKI FESTIVAL - ČA FEST U RIJECI
Mogao bi trajati tijekom cijele godine, ali podijeljen po sezonama i kalendarskim karakteristikama, kao proljetni, ljetni, jesenski i zimski. U svakoj sezoni ČA fest bi trajao tijekom jednog tjedna, pa bi za proljeće bio ČA o mladen lete ili Mladoletni(a) ČA ćedan (šetemana), ljetni bi tjedan imao naziv Ćedan za letni ČA ili ČA po lete. Jesenskom tjednu ime je Ćedan (šetemana) za ČA o pozime ili ČA o pozime, a zimskom Ča po zime ili Zimski ČA.
Predlažemo razvrstavanje događanja po uzrastima, temama i prema pripadajućim toponimima koji okružuju Rijeku, kao na primjer: kastafski, rukavački, lovranski, gromiški, bodulski ćedan itd. Pa bi, primjerice, u Rukavačkom ćednu svaki dan Rukavčani imali neko predstavljanje: dječju scenu, rukavački novo štampani čakavski rječnik, pusne užanci i kulinarske specijalitete grašnjaki i presnac. Takva događanja potrebno bi bilo popratiti s predavanjima, dopunama, koje bi na stručni i znanstveni način obrazložile postanak i trajanje ili gubitak nekih elemenata narodnog stvarala{tva i kulture življenja na spomenutom prostoru. U svakom tjednu uključiti treba i prodaju čakavskih knjiga i suvenira.
Sva događanja kroz tjedan moralo bi se medijski opsežno pratiti, jer bi se s prezentiranim materijalima svakog dana u tjednu dobilo i priloge za radio, televiziju ili novine.
Tjedni događaji mogu se odvijati u zatvorenim i na otvorenim gradskim prostorima, po uzoru na Riječko kulturno ljeto, odnosno Riječki karneval.
Za održavanje priredbi prilažemo mogući popis vanjskih i unutrašnjih prostora:
1. Riva Boduli i Gat Karoline Riječke
2. Skale kod hotela “BONAVIA”
3. Stari grad, na Koblerovom trgu kod kolodroba
4. Mljekarski trg
5. Spod kostanji na skalinama kod “Kontinentala”
6. Na veloj place
7. Park ispred Guvernerove palače
8. Guvernerova palača (atrij, dvorana, prostor etnografske zbirke)
9. Trg Municipio
10. Filodramatika
11. Hrvatski kulturni dom
12. Vodovodna ulica (u novo uređenoj zgradi)
13. Trsat (na vidikovcu s jogima, u Kaštelu, u dvorani Čitaonice)
14. Renovirani prostor ČAKAVSKE SCENE
15. Ugostiteljski lokali ( stari, renovirani ili novi) na području Tržnice, Starog grada, Trsata
16. Postojeći renomirani restorani (Hotel “Bonavia”, “Jadran”)
Prilažemo mogući popis sadržaja, koji bi se događali u tim prostorima:
1. Muzički festivali (MK i slično)
2. Smotra sopelaša i kantura, koju bi predstavljala gostovanja iz sačuvanih muzičkih oaza (Pinezići, Novi Vinodolski, Istra)
3. Scene za prikaz humorističkh priloga, na kojima bi sudjelovale profesionalne i amaterske skupine ili pojedinci.
4. Promocije čakavskih literarnih izdanja
5. Govorenje stihova i proze na svim jezicima, pa i na čakavskom, te na starom fijumanskom.
6. Suvremena, moderna događanja dostupna mladim generacijama, s muzikom, pjevanjem, plesanjem i govorenjem
7. MIĆA ČAKAVSKA SCENA (za početak s gostovanjima već afirmiranih predškolskih i školskih grupa, koje djeluju u Brešcima, Kastvu, Zametu, Gornjoj Vežici, Jelenju, pri čakavskim katedrama širom Primorsko-goranske županije itd.)
8. ČAKAVSKA SCENA ( za početak s gostovanjima amaterskih družina iz okolice Rijeke: Pučki teatar iz Kastva, Tavaloni s Čavji, KUD Zvir Jelenje, krčki sopelaši itd.)
9. Nastup već afirmiranih klapa, koje njeguju izvorno pjevanje: po starinski, na notu, na tanko i debelo, i sl., te onih koje u svom repertoaru imaju pretežno čakavski repertoar, autohtoni ili obrađeni
10. Nastup plesača s autohtonim plesovima
11. Organizacija gastro ponude: prodaje nekih karakterističnih autohtonih vrsta povrća, voća, začinskog i ljekovitog bilja, te priprema i degustacija autohtonih jela, s autohtonim povrćem i ribama.
U tom sklopu trebalo bi revidirati i ugostiteljsku ponudu u već postojećim lokalima, te sugerirati dnevnu pripremu spomenutih vrsta jela, a sve kao dio turističke, degustacijske ponude.
10. Ljetnje kino
- III. SAJAM ČAKAVSKE LITERATURE
Po uzoru na zagrebački Interliber, ili čak frankfurtski sajam knjiga.
Unikatnost u svjetskom razmjeru dat će mu činjenica da će se na njemu okupiti svi izdavači, stvaratelji, proučavatelji s čakavkog jezičnog područja, od Gradišća u Austriji do Korčule i Pelješca u Dalmaciji, od Raklja i Medulina i Istri do Duge Rese i Zvečaja u središnjoj Hrvatskoj,
Ovim sajmom organizirala bi se i sustavna distribucija knjiga na nacionalnoj ili (samo) regionalnoj razini. To bi omogućilo svim zainteresiranim ljubiteljima čakavske pisane riječi da nabave recentnu čakavsku literaturu, a nakladnici bi mogli povećati tiražu.
Organizaciju bi morala preuzeti Gradska knjižnica u suradnji s postojećim riječkim izdavačima.
- IV. DJELOTVORNO UKLJUČENJE MEDIJA
Riječki radiotelevizijski i novinski mediji morali bi više prostora dati čakavskoj riječi, po uzoru na emisije nacionalne TV-kuće, kao što su TV kalendar, (no, tada nećemo govoriti da se na taj dan rodio A. B. Šimić, već da se na taj dan rodio David Kabalin Vinodolski, nećemo spominjati dan kada je umro A. G. Matoš, ali ćemo saznati kada je umro Ljubo Pavešić), Riječi, riječi (slična emisija o čakavskim besedama morala bi biti još zanimljivija i specifičnija nego što je gledamo na HTV-u), Pola ure kulture, pa još i znanstveno - obrazovne emisije (ako se može pripremati polsatna amisija o Tinu Ujeviću, riječka TV kuća bi mogla snimiti 10, 15 minuta ili više o Nikoli Bonifačiću - Rožinu).
- V. STRUČNI I ZNANSTVENI RAD
Stručni rad na čakavskom rječniku i na znanstvenim studijama na čakavskim dijalektima i govorima, te štampanju dopunjene antologije čakavskog pjesništva XX. stoljeća morao bi se organizirati na riječkom Filozofskom fakultetu, jer tamo već i postoji stručna i znanstvena jezgra. Za takav rad i njegovu primjerenu prezentaciju stručnoj, ali i široj publici, moralo bi se osposobiti cjelokupni znanstveni tim i osigurati financiranje, od Ministarstva znanosti, Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.
- VI. USTANOVLJENJE NAGRADE
Grad Rijeka već dodjeljuje Nagradu Drago Gervais za književnost. Ukazuje se potreba za organizacijom i dodjelom još jedne nagrade, koja bi bila svojevrsna Nobelova nagrada za čakavske teme. Dodjeljivalo bi je posebno stalno povjerenstvo, imenovano od strane Grada Rijeke. U njemu bi bili najpriznatiji povjesničari književnosti, teoretičari, znanstvenici i kritičari. Dodjeljivala bi se bijenalno pojedincima za njihov ukupni doprinos djelovanju i proučavanju čakavskih tema u čakavskom prostoru.
Kako je naprijed izloženo, radi specifičnosti, geografske smještenosti i bogatog čakavskog izričaja u svom okruženju, Grad Rijeka bi morao preuzeti još snažniju ulogu promicanju svog postojećeg položaja, ali sada izraženog u naslovu METROPOLA ČAKAV[TINE. Upravo bi se iznesenim programom mogao postićii početak kretanja prema željenom cilju.
Vezano za realizaciju ovako obimnog programa poduzeti su razgovori na nekoliko razina. No, kroz daljnji rad pokazat će se i potreba za daleko širom obradom i za suradnjom na višim razinama, s kulturnim i povijesnim institucijama.
U tijeku su već i konkretni dogovori s institucijama i pojedincima, za realizaciju, sudjelovanje i prikaz scenskih, literarnih i ostalih kvalitetnih programa i nastupa.
Za izvršenje naprijed opisanih programa, potrebno je angažirati jednu već zaposlenu osobu u Odjelu gradske uprave za kulturu, a ako to nije moguće radi nedostatka radnika ili kojih drugih razloga, tada bi bilo najbolje zaposliti novog radnika u ovom odjelu gradske uprave. Ovo se napominje zato što realizacija predloženog nije moguća na postojeći uhodani način. Ove projekte Grad Rijeka može ostvariti jedino sa svojom stručnom službom, dodatno specijaliziranom za segmente u čakavskoj kulturi i baštini.
Da bi se što kvalitetnije i zanimljivije mogao sprovesti zamišljeni program, u ovako širokom obimu, bit će potrebna i financijska sredstva, zavisno o angažmanu pojedinaca, grupa ili gostiju. Stoga predlažemo da se po ovom programu predvide sredstva prema Vašoj procjeni i iskustvu.
- Za Inicijativni odbor
RIJEKA ČAKAVSKA METROPOLA
Radovan Tadej
Home page RIJEKA ČAKAVSKA METROPOLA