Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Znanstvena djelatnost Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci

Znanstvena djelatnost pokriva različita polja teorijske i eksperimentalne fizike, od fizike kondenzirane materije, astrofizike, nuklearne i molekulske fizike do fizike elementarnih čestica i fizike okoliša, te edukacijske fizike.

Znanstveni rad u grani astrofizike je teorijskog i opažačkog karaktera a obuhvaća istraživanja atmosfere i cirkumstelarnih ovojnica različitih tipova zvijezda, potragu za ekstrasolarnim planetima pomoću efekta gravitacijske mikroleće, te mjerenja gama zračenja iz svemira detekcijom Čerjenkovljevog zračenja.

Spektroskopska i fotometrijska istraživanja zvijezda različitih evolucijskih faza usredotočena su na cirkumstelarne ovojnice koje se sastoje od plina i prašine. Određuje se njihov kemijski sastav, fizička svojstva, struktura i geometrija te razvoj relevantnih parametara u vremenu. U analizi velikog broja podataka i modeliranju složenih zvjezdanih sustava primjenjujemo postojeće i razvijamo nove računarske kodove (D. Kotnik-Karuza, T. Jurkić).

U sklopu međunarodne kolaboracije PLANET/MicroFUN koristimo mrežu optičkih teleskopa za mjerenja povećanja sjaja zvijezda uslijed efekta gravitacijske mikroleće. Pomoću mjerenih i simuliranih svjetlosnih krivulja određujemo da li u orbitama tih zvijezda postoje ekstrasolarni planeti ili se radi o dvojnim zvjezdanim sustavima (D. Dominis Prester, K. Lončarić).

Kataklizmičke promjenljive zvijezde i posebno simbiotske zvijezde istražujemo metodama spektroskopije i fotometrije. Proučavamo i varijacije helijevih linija Sunčeve kromosfere te koronarne šupljine opažane mikrovalnom spektralnom području (R. Jurdana-Šepić, I.Poljančić-Beljan).

Pomoću Čerjenkovljevih teleskopa MAGIC I i II smještenih na Kanarskom otoku La Palmi (ORM) opažamo raspršenja gama-zraka iz svemira u Zemljinoj atmosferi. Analizom svjetlosnih krivulja i spektara gama-zračenja modeliramo fizikalne pojave u ekstremnim svemirskim objektima: pulzarima, crnim rupama, aktivnim galaktičkim jezgrama i starburst galaksijama. Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci suvlasnik je MAGIC teleskopa i pripadne eksperimentalne opreme. (D. Dominis Prester i T. Terzić).

U okviru znanstvenog rada iz teorijske fizike proučavamo široki spektar pojava, od interakcija elektromagnetskog polja s površinama, Comptonovog raspršenja na atomima do termodinamike crnih rupa i mikroskopskog podrijetla njihove entropije.
Proučavanje uloge elektromagnetskog polja u interakciji s materijom, s posebnim osvrtom na interakcije elektromagnetskog polja s površinama i česticama uz površinu, kao i ponašanja elektrona i elektronske strukture u sistemima s reduciranom simetrijom povezano je s boljim razumijevanjem specifičnih fenomena, poput Casimirova efekta (Z. Lenac).

Istraživanja u fizici elementarnih čestica vode se u dva međusobno povezana pravca. Dio istraživanja se bavi ujedinjenjem sila, uglavnom putem teorije superstruna. Drugi pravac je usmjeren na proučavanje svojstava crnih rupa. Pored rastuće važnosti u astrofizici, crne rupe nam ujedno daju teorijske informacije o mikroskopskoj strukturi prostor-vremena, tj. o teoriji "kvantne gravitacije" koja je još nepoznata, a teorija superstruna je zasad najbolji kandidat. Ova istraživanja su važna i za razumijevanje ranih faza u nastanku Svemira ("Big Bang-a"), te njegove budućnosti (P. Dominis Prester).

Proučavanje Comptonovog raspršenja na atomu pomoću modela nezavisnih čestica proširili smo na dvostruko ionizirane helijeve atome uz korekcije u obliku Coulombove i magnetske interakcije. Nadalje istražujemo raspršenje na dva centra, poput raspršenja na pozitroniju (Z. Kaliman).

Posljednjih godina na Odjelu smo pojačali znanstveni i stručni rad u edukacijskoj fizici. U tom se području bavimo istraživanjem razvoja fizičkih koncepata i interesa za fiziku u djece i posebno djece predfizikalnog uzrasta, te razvijanjem edukacijskih modula namijenjenih f2f učioničkom okruženju te e-učenju potpomognutim računalom (R. Jurdana-Šepić, B.Milotić, V. Labinac, N. Erceg).

Eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu usredotočen je na fiziku okoliša, nuklearnu fiziku, fiziku kondenzirane materije, te optiku.

Fotofizičke i fotokemijske reakcije u aromatskim molekulama u kondenziranoj fazi, te njihovu relaksacijsku dinamiku i prijenos energije, proučavamo Raman, mikro-Raman i ultrabrzom spektroskopijom uz dodatne teorijske račune strukture i svojstava pobuđenih stanja (N. Orlić, I.Jelovica Badovinac).

Metodama fotoemisije i apsorpcije x-zraka, uz korištenje sinkrotronskog zračenja, te elektronskom mikroskopijom, direktno opažamo i karakteriziramo dušikove defekte u vidu intersticijskih i supstitucijskih atoma ili molekula, te određujemo njihovu ulogu u svojstvima poluvodiča. Mjerenja upotpunjujemo teorijskim simulacijama (M. Petravić, R.Peter, M.Varašanec).

Upotrebom optičkih rezonantnih šupljina visoke razlučivosti proučavamo ponašanje svjetlosti u prisutnosti različitih medija i rubnih uvjeta. Mjerene vrijednosti su najčešće mali pomaci, od picometra i manji, koji nam daju informaciju o međudjelovanju svjetlosti i tvari. n Trenutno smo usredotočeni na polje optomehanike, koje je vrlo aktivno područje u znanosti, budući da omogućava manipuliranje stanjem i dinamikom nanomehaničkih rezonatora pomuću svjetlosti. Zanimljivo je da je proces dvosmjeran, pa je isto tako moguće kontrolom međudjelovanja mehaničkog rezonatora i svjetlosti mijenjati svojstva svjetlosti (M.Karuza).

Za eksperimentalni znanstveni rad u Odjelu od izuzetne je važnosti pokretanje i opremanje novih laboratorija. M. Petravić sredstvima MZOŠ-a i NZZ-a i I. Orlić sredstvima NZZ-a opremaju dva laboratorija. U sklopu Laboratorija za fiziku površina i materijala (M.Petravić) nabavljen je vrhunski XPS uređaj koji se koristi za proučavanje površina, nečistoća i defekata na poluvodičkim uzorcima, tankim filmovima i metalima kao i za istraživanje međudjelovanja tih površina s energetskim ionima, elektronima ili atomima plina. Laboratorij za elementnu mikroanalizu (I. Orlić, L. Mandić) primjenjuje nuklearne analitičke tehnike utemeljene na spektroskopiji x-zraka, prvenstveno u cilju proučavanja uzoraka važnih za zaštitu okoliša, ali i arheoloških uzoraka i uzoraka vezanih za kulturnu baštinu.

Znanosti o okolišu važan je iskorak odjela prema interdisciplinarnom pristupu rješavanja znanstvenih problema vezanih za zaštitu okoliša (M. Mandić), a koji su prepoznti na svim razinama društvenog i gospodarskog života. Tehnikama spektroskopije masa i CRD laserske spektroskopije, praćenjem fizikalnih, kemijskih i geoloških parametara u okolini, dolazimo do kompleksnog skupa podataka iz kojega možemo doći do zaključaka o podložnosti terena prema zagađenjima i potencijalnim zagađivačima u svrhu zaštite izvora pitke vode i mora, klimi pošlosti i klimatskim promjenama.

Znanstveni rad djelatnika Odjela odvija se u okviru projekata prihvaćenih i financiranih u sustavu znanosti Republike Hrvatske ili u sklopu međunarodne suradnje.



Međunarodna suradnja

  • U. Munari, INAF Osservatorio Astronomico di Padova, Asiago, Italija, Simbiotic stars on Asiago archive plates (R. Jurdana-Šepić)

  • H. Wohl, Kiepenheuer Institut für Sonnenphysik, Freiburg, Njemačka, Molecular spectral lines of sunspot umbrae (R. Jurdana-Šepić)

  • Međunarodna kolaboracija i mreža optičkih teleskopa PLANET - "Probing Lensing Anomalies NETwork": Francuska, Njemačka, Austrija, S.A.D., Velika Britanija, Južnoafrička Republika, Čile, Australija, Hrvatska (D. Dominis Prester)

  • Međunarodni astročestični eksperiment MAGIC - "Major Atmospheric Gamma Imaging Cherenkov telescopes": Njemačka, Španjoska, Italija, Finska, Švicarska, Bugarska, Poljska, Japan, Hrvatska (D. Dominis Prester i T. Terzić)

  • CERN, projekt CAST (M. Karuza)

  • INFN, Italija, projekt BARB-LT i HUMOR (M. Karuza)

  • Sveučilište u Camerinu, projekt MINOS i FP7-People-ITN Cavity Optomechanics (M. Karuza)

  • SISSA, Trst, Italija (P. Dominis Prester)

  • CEA, Sacaly, Francuska (Ž. Bošnjak)

     

Novi projekti HRZZ (2012 - ):
 

  • "Visokoenergijska astronomija gama-zraka teleskopima MAGIC", voditelj N. Godinović, Sveučilište u Splitu (suradnici s odjela za fiziku UNIRI: D. Dominis Prester i T. Terzić)

  • "Gravity and parity violation", voditelj M. Cvitan, PMF, Sveučilište u Zagrebu (suradnici s odjela za fiziku: P. Dominis Prester), 2013-2016


COST projekti

  • COST TD1308 "Origins and evolution of life on Earth and in the Universe (ORIGINS)" (suradnik odjela za fiziku, član upravnog odbora (MC): T. Jurkić)



Stari projekti ( - 2013):


A. Projekti MZOŠ-a čiji su voditelji djelatnici Odjela
 

  • Dubravka Kotnik Karuza, Dijagnostika i fizička svojstva cirkumstelarne tvari

  • Mladen Petravić, Istraživanje dušikovih defekata u složenim poluvodičkim spojevima

  • Nada Orlić, Analiza složenih sustava spektroskopskim metodama

  • Rajka Jurdana-Šepić, Razvoj i modeliranje fizičkih koncepata u učioničkom i e-okruženju


B. Projekti MZOŠ-a na kojima su djelatnici Odjela suradnici

  • Marijan Šunjić, Elektronska svojstva površina i nanostruktura (suradnik Z. Lenac)

  • Marin-Slobodan Tomaš, Fluktuacije elektromagnetskog polja, van der Waals-Casimirove sile (suradnik Z. Lenac)

  • Tihomor Surić, Foton-atom međudjelovanje i korelacije (suradnik Z. Kaliman)

  • Krešo Zadro, Nanomagneti (suradnik M. Petravić)

  • Ivica Picek, Elementarne čestice, teorija polja i kozmologija (suradnik P. Dominis Prester)

  • Julijan Dobrinić, Istraživanje metoda sprječavanja onečišćenja mora od objekata morske tehnologije (suradnik N. Orlić)


C. Projekti NZZ-a

  • Mladen Petravić, Osnivanje laboratorija za fiziku površina i materijala

  • Ivica Orlić, Osnivanje laboratorija za elementnu mikroanalizu


D. Međunarodni projekti MZOŠ-a čiji su voditelji djelatnici Odjela

  • Dijana Dominis Prester, Hunt for the time delay in VHE gamma from AGN (DAAD bilateralni projekt)