Novi doktorski studij

Desetogodišnjica Odjela

HRZZ projekt

Uredovno vrijeme

Uredovno vrijeme za studente je radnim danom od 12 do 14 sati. U navedenom vremenu vrata hodnika Odjela za fiziku (prizemlje i prvi kat) bit će otključana, dok ulaz na suteren studentima nije dozvoljen. 

Seminar

"Visokoenergijski astrofizički izvori"

Jelena-Kristina Željeznjak
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
Studentica diplomskog studija
 
Srijeda, 7. svibnja 2014. u 12:00 sati 
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka


Sažetak:

Visokoenergijski astrofizički izvori detektiraju se na Zemlji posrednim mjerenjem elektromagnetskog zračenja u gama-području elektromagnetskog spektra.
Dio takvih izvora nalazi se unutar naše galaksije. Tu spadaju ostaci supernova kao veliki izvori sinkrotronskog zračenja,  te mikrokvazari, dvojni sustavi u kojima se u ulozi kompaktnog pratioca javlja crna rupa ili neutronska zvijezda, koji predstavljaju snažne izvore zračenja velikih energija. U skupinu visokoenergijskih izvora u našoj galaksiji ubrajaju se i pulsari - brzo rotirajuće neutronske zvijezde koje emitiraju snop elektromagnetskog zračenja.
Najčešće opažani izvori van naše galaksije su aktivne galaktičke jezgre. To su kompaktna područja u središtu drugih galaksija, s mnogo većim luminozitetom od cijele okolne galaksije. Pretpostavlja se da zračenje koje emitira aktivna galaktička jezgra proizlazi iz supermasivne crne rupe, zbog akrecije tvari iz njezine okoline. Postoje razne podvrste aktivnih galaktičkih jezgri, kao npr. blazari kod kojih opažamo vremenski promjenljivo zračenje iz relativističkih mlazova od kojih je jedan usmjeren prema Zemlji.

 


 

"Svojstva visokoenergijskog gama-zračenja iz aktivnih galaktičkih jezgri opažanih teleskopima MAGIC"


Tomislav Terzić
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku
Kolaboracija MAGIC
 
Srijeda, 30. travnja 2014. u 11:30 sati 
Predavaona O-152
Sveučilišni Kampus na Trsatu
Radmile Matejčić 2
51000 Rijeka

Kolaboracija MAGIC koristi zemaljske Čerenkovljeve teleskope za proučavanje astronomskih pojava na najvišim energijama. Informacija koju prenose gama-zrake vrlo visokih energija (VHE) nadopunjuje naše znanje o poznatim fenomenima, i otkriva do sada nepoznate fizikalne pojave.
Kao član kolaboracije MAGIC radim na proučavanju aktivnih galaktičkih jezgri (AGN). AGN su supermasivne crne rupe u središtima galaksija koje aktivno prikupljaju materiju. Dio te materije izbacuju u obliku kolimiranog mlaza ultrarelativističkih čestica i elektromagnedskog zračenja svih frekvencija. AGN su najsjajniji trajni izvori elektromagnetskog zračenja u svemiru i njihov sjaj često nadmaši sjaj cijele galaksije u kojoj se nalaze. Energije čestica i gama-zraka u mlazu imaju energije nedostižne u
ubrzivačima čestica (kao što je LHC u CERN-u). Zbog toga AGN možemo smatrati laboratorijima za proučavanje fizike visokih energija.
U seminaru ću predstaviti općeprihvaćeni model AGN (paradigma AGN), te izložiti rezultate vlastitog istraživanja u sklopu MAGIC kolaboracije: M87 (http://arxiv.org/abs/1207.2147) i PKS 1222+21 (http://arxiv.org/abs/1101.4645 i http://arxiv.org/abs/1403.7534v1). M87 se nalazi u našem lokalnom skupu galaksija i redovito se promatra i proučava.
PKS 1222+21 je jedan od najudaljenijih poznatih izvora VHE gama-zračenja, a otkriven je tek 2010. U tom sam otkriću načinio značajan doprinos.

  

"The Golden era of GeV Astrophysics"

Dott. Francesco Longo
Dipartimento di Fisica,
Universita' degli Studi di Trieste Istituto Nazionale di Fisica Nucleare
(National Institute of Nuclear Physics), sezione di Trieste

Srijeda, 04. prosinac 2013. u 13:00h
Odjel za fiziku Sveučilišta u Rijeci
Radmile Matejčić 2 (Kampus na Trsatu)
Predavaona O-153



Sažetak:
The contemporaneous observations of the high energy sky (>100 MeV) provided by the AGILE and the Fermi satellites, launched in 2007 and 2008 respectively, are providing the unique opportunity to study the variable gamma ray sky with unprecedented coverage and sensitivity. In this seminar the main results in the Galactic and the Extragalactic sky by these two missions will be presented and discussed.

What's the Point of Blame? A Paradigm Based Explanation

Prof.Miranda Fricker
Department of Philosophy
University of Sheffield,UK

Utorak, 19. studeni 2013. u 12:30h
Filozofski fakultet
Sveučilišna avenija 4 (Kampus na Trsatu)
Predavaona 401, IV. kat


Sažetak:
When we hope to explain and perhaps vindicate a practice that is internally diverse, philosophy faces a methodological challenge. Such subject matters are very likely to have explanatorily basic features that are however not quite necessary conditions. This prompts a move away from analysis to some other kind of philosophical explanation. This paper proposes a *paradigm based explanation* of one such subject matter: blame. First, a paradigm form of blame is identified — ‘Communicative Blame’ — where this is understood as a candidate for an explanatorily basic form of blame. Second, its point and purpose in our lives is investigated and found to reside in its power to increase the alignment of the blamer and the wrongdoer’s moral perspectives. Third, the hypothesis that Communicative Blame is an explanato rily basic form of blame is then tested out by seeing how far other kinds of blame can reasonably be understood as derivative, especially in respect of blame’s point and purpose. Finally, a novel worry about blame is raised.

Miranda Fricker
Miranda Fricker bavi se etikom, epistemologijom, socijalnom filozofijom i feminističkom filozofijom. Od 1995 do 2012 predavala je na Birkbeck Sveučilištu u Londonu, a trenutno predaje na Sveučilištu Sheffield.Obnašala je više akademskih funkcija (koordinatorica za diplomske studije, pročelništvo, mjesto prodekana) kao i funkcija u raznim upravnim i izvršnim odborima Sveučilišta Birkbeck i Sheffield. Članica je uredništva vodećih filozofskih časopisa ( Episteme, International Journal for the Study of Skepticism, Hypatia, International Journal of Philosophical Studies, The Philosopher’s Magazine ) i recenzentica je za više od dvadeset filozofskih časopisa. Objavila je jednu samostalnu knjigu ( Epistemic Injustice: Po wer and the Ethics of Knowing (OUP, 2007) i dvije u koautorstvu: Reading Ethics: selected texts with interactive commentary, u koautorstvu sa S.Guttenplanom, (Wiley - Blackwell, 2009) i The Cambridge Companion to Feminism in Philosophy , u koautorstu sa J. Hornsby (CUP, 2000) , preko dvadeset izvornih znanstvenih radova, dvadesetak stručnih radova i desetak prikaza. Često sudjeluje u javnim nastupima i okruglim stolovima koji teže promicanju filozofije ili se bave aktualnim temama feminističke i socijalne filozofije. Sudjelovala je na preko šezdeset znanstvenih konferencija. Njeno područje istraživanja uključuje spoj epistemologije i etike, posebno pitanje epistemoloških i etičkih aspekata svjedočanstva i pitanje grupnog svjedočanstva. Trenutno je predsjednice Mind Association udruge.

"Prašina dvojnih simbiotskih zvjezdanih sustava"


dr. sc. Tomislav Jurkić
Sveučilište u Rijeci - Odjel za fiziku


Četvrtak, 07. studeni 2013. u 18:30h
Sveučilišni odjel
Radmile Matejčić 2 (Kampus na Trsatu)
Predavaona O-029



Sažetak:
Prašina u svemiru je kroz povijest astronomije uglavnom predstavljala prepreku opažanjima u tada jedino dostupnom optičkom dijelu spektra. Tek razvojem infracrvenih detektora i teleskopa u posljednjih 30-ak godina omogućen je dublji uvid u ovu važnu i fascinantnu komponentu svemira. Iako prašina obuhvaća samo 0.1% barionske mase galaksije, ona je odgovorna za više od 30% zračenja u galaksiji. Cirkumstelarna prašina dominira infracrvenim dijelom spektra, a određivanje njezinih svojstava ključno je za razumijevanje evolucije zvijezda i međudjelovanja okoline s njenom atmosferom. Razumijevanje ranih faza nastanka zvijezde, protoplanetarnih diskova i protoplaneta, kao i završnih faza zvjezdana evolucije kada su prisutni snažni zvjezdani vjetrovi i kondenzacija prašine, nije moguće bez istraživanja ove važne komponente svemira.
Dvojni simbiotski zvjezdani sustavi predstavljaju rijetku, ali značajnu fazu u razvoju dvojnih sustava. Ukoliko jednu komponentu takvog sustava čini Mira (div), opaža se u IR spektru prisustvo značajnih količina cirkumstelarne prašine i pojava intervala zamračenja. Određivanje svojstava cirkumstelarne prašine i njenog međudjelovanja s hladnom Mirom i vrućom komponentom ključno je za razumijevanje ovih sustava, njihovog razvoja, interakcije komponenti, utjecaja zvjezdanih vjetrova i mehanizma prijenosa mase. Prijenos mase s Mire (div) na kompaktnog bijelog patuljka određuje sudbinu ovakvih sustava u završnoj evolucijskoj fazi i može dovesti do pojave supernove.
U našem istraživanju određena su svojstva cirkumstelarne prašine u različitim intervalima zamračenja i fazama evolucije cirkumstelarne okoline nakon erupcije nove, s posebnim naglaskom na najbolje opažane simbiotske Mire, HM Sge i RR Tel. Uz pomoć numeričkog koda DUSTY riješen je prijenos zračenja s komponente Mire kroz cirkumstelarnu prašinu, te su dobiveni spektri uspoređeni s opažanjima u bliskom i srednjem infracrvenom području. Ovim postupkom određena su svojstva cirkumstelarne prašine i njihove promjene u vremenu kao i promjene u različitim evolucijskim fazama nakon erupcije nove, a koje uključuju gustoću, optičku dubinu i sastav prašine, veličinu zrna, sublimacijsku temperaturu i brzinu prijenosa mase između komponenata. Analizirane su pulzacije Mire u intervalima sa i bez zamračenja. Povećanje optičke dubine prašine i brzine gubitka mase u periodima zamračenja objašnjena su kondenzacijom novih značajnih količina prašine oko sublimacijske udaljenosti.